Savjetovanje

Individualno savjetovanje, tj. susreti s klijentima pretežito su utemeljeni na alatima i principima iz kognitivno-bihevioralne terapije i dostupni su na tri jezika (hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku). Sam se proces, vježbe i tehnike pritom u potpunosti prilagođavaju klijentu ili klijentici pojedinačno te koristimo i brojne druge kreativne metode u radu, kako nipošto ne bismo ostali ograničeni na jedan strogi pristup te ne bismo li klijentima pružili maksimum različitih alata i pronašli one koji su za njih najkorisniji.

Susreti su trenutno dostupni online i uživo u Gradu Zagrebu, također na svim navedenim jezicima.

Što je savjetovanje i/ili psihoterapija?

Savjetovanje se odnosi na strukturirani proces u koji se pojedinac/klijent koji ga potražuje upušta s ciljem rješavanja nekog problema, poteškoća u području mentalnog zdravlja ili zbog nedostatnih alata ili vještina koji su mu potrebni, a ne bi li putem izgradnje i jačanja istih klijenti postigli osobni napredak, povećali svoju funkcionalnost te kvalitetu života. U tom procesu, savjetovatelj služi kao emocionalna podrška, uspostavlja odnos s klijentom te mu pomaže u kreativnom i jedinstvenom procesu vraćajući mu njegove snage i što već jest, ali i upravo i usmjeravanjem i poučavanjem. To čini edukacijom o mentalnom zdravlju, stavljajući na raspolaganje svoja vlastita znanja i vještine o ključnim životnim alatima ne bi li, putem suradničkog, ali sasvim ljudskog odnosa, pomogao u tome da ih klijent razvije i kod sebe te ih nauči koristiti i primjenjivati samostalno. Tako klijent ili klijentica, u konačnici, učeći nove vještine i preuzimajući odgovornost, s vremenom uči postati i svoj vlastiti terapeut, odnosno terapeutkinja.

O kognitivno-bihevioralnoj terapiji

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)  jedna je od najpopularnijih i najviše istraživanih pristupa psihoterapiji. Uz to, jedna je i od najefikasnijih terapija za tretiranje depresivno-anksioznih poteškoća te su njezini rezultati usporedivi i s učinkom korištenja farmakoterapije (tj. antidepresiva i anksiolitika), a ponekad iste učinke KBT terapija i nadmašuje.

Naziv kognitivno-bihevioralna odnosi se na ključno učenje iz KBT terapije koje kaže sljedeće:

1. Naše su misli, emocije i ponašanje međusobno povezane u obliku trokuta
2. Svaka od sastavnica trokuta utječu jedna na drugu i pod utjecajem su preostale dvije (tj. njihova povezanost ide u oba smjera)
3. Promjenom bilo koje od sastavnice trokuta, mijenjaju se i preostale dvije
4. Dakle, promjenom načina na koji razmišljamo (odnosi se na kognitivna=mišljenje) ili kako se ponašamo (odnosi se na bihevioralna=ponašanje) indirektno mijenjamo i to kako se osjećamo, a to kako drugačije razmišljati i ponašati mogu nam dati upravo alati iz KBT-a

NAPOMENA: Emocije nam time nisu manje važne, već su samo manje pod našim “direktnim utjecajem” (emocija je sama po sebi takva kakva je i ona prva zapravo, suprotno čestim pogrešnim interpretacijama-NIJE u našoj kontroli. Dodatno, u KBT-u se smatra da emocija nije izazvana objektivnom situacijom nego našom interpretacijom iste, pa nam je važnije naučiti čovjeka drugačije vidjeti situaciju, nego se baviti direktnom emocijom (koja može biti i često jest rezultat upravo iskrivljenih vjerovanja).

Neke od najvažnijih specifičnosti kognitivno-bihevioralne terapije sažela sam, radi lakšeg pamćenja u termin KBT=LEKCIJA O ZNANOSTI

L-Logična, a jer je KBT terapija bazirana na zdravom razumu

E-Edukativna ili metodična, pri čemu u radu koristimo puno psihoedukacija jer nam istraživanja pokazuju da već samo razumijevanje i edukacija o svojim poteškoćama često dovodi do poboljšanja

K-(relativno) Kratkotrajna, jer, provode li se njezine vježbe čija je efikasnost znanstveno dokazana, može se i dosta brzo doći do svojevrsnog poboljšanja (naravno, za trajne rezultate valjalo bi vježbati i kroz duži period, a u slučaju kompleksnije tematike, očekujemo i polaganije rezultate-svi smo drugačiji i svačiji put je jednako vrijedan!)

C-Cilju usmjerena i strukturirana (u tretmanu se postavljaju ciljevi za klijenta, koraci i definira se mjerenje za postizanje istih)

I

Ja →a jer u njoj suradnički sudjelujemo klijent/ica i ja, ili, iz vaše perspektive “savjetovateljica i ja” :)

Konačno, zašto je lekcija o znanosti? Jednostavno je-sve “lekcije” odnosno, tzv. “alati” iz kognitivno-bihevioralne terapije zapravo su prošle stroge znanstvene provjere, tako da na neki način na njih i pojedinačno doista možemo gledati kao na “male lekcije iz znanosti” kojima se služimo ne bismo li pomogli ljudima unaprijediti njihovo mentalno zdravlje.

ZAKLJUČAK:

Kognitivno-bihevioralna terapija relativno je kratkotrajna terapija bazirana na zdravom razumu i psihoedukaciji (ili “lekcijama” iz znanosti  ;)), cilju usmjerena i strukturirana te je utemeljena na suradničkom odnosu između terapeuta i klijenta.

Primjer korištenja KBT alata u radu

Primjerice, neka od poduka za klijente (a koje proizlaze iz kognitivno-bihevioralne terapije) može biti da nauče da njihove misli nisu činjenice. Misli, dakle, mogu biti 100% točne, no mogu biti i 0% točne, ili neki postotak između. Ipak, unatoč tome, klijenti često ne odvajaju svoje misli od činjenica te ih pak snažno osjećaju istinom. Takva čvrsta, nekritična te netočna uvjerenja tada uvelike utječu i na njihove emocije i ponašanja. Tada s njima radimo na tome kako stvoriti zdravi odmak od naših misli u situacijama kada nam to odmaže te ih učimo testirati jesu li misli baš činjenice kao što to vjerujemo ili tek prepostavke, ima li dokaza da su naše misli točne i koji su, učimo usmjeriti klijente na to da netko drugi na pa i čak potpuno istovjetnu situaciju može gledati različito i sl.

Također, za kraj, evo jednog zabavnog prikaza KBT trokuta na engleskom jeziku koji sam napravila za svoje klijente, kako bih olakšala razumijevanje povezanosti misli, emocija i ponašanja:

INSTAGRAM